Točke interesa u NP Sjeverni Velebit

Veliki, naizgled goli blokovi stijena s mnoštvom pukotina, teško prohodne šume, maleni i veliki doci, travnate krške doline, jame, ponikve, sniježnice, lokve i škrape. Prostor sjevernog Velebita pravi je mozaik sastavljen od najrazličitijih staništa koja su dom mnogim biljnim, gljivljim i životinjskim vrstama čije se bogatstvo tek počelo otkrivati.

Upravo je ova raznolikost krških oblika, živoga svijeta i krajobraza bila razlogom proglašenja nacionalnog parka. Sjeverni Velebit idealno je odredište za sve one koji prednost daju aktivnom odmoru i rekreaciji u netaknutoj prirodi uz osjećaj iskonske divljine.

Bicikliranje, planinarenje, fotografiranje – izbor aktivnosti prepuštamo Vama. Među najpoznatijim lokalitetima u Parku su Zavižan, Velebitski botanički vrt, Premužićeva staza, Štirovača, Alan, Lubenovac. Obično se za planine kaže da ih treba osvojiti, a Velebit je planina koja osvaja svoje posjetitelje.

Zavižan i Alan područja su stalne izmjene otvorenih travnjačkih površina, bogatih zelenih šuma i ogromnih kamenih vapnenačkih blokova, a ujedno su okruženi vrhovima s kojih se pružaju prekrasni vidici na more i Liku.

U Velebitskom botaničkom vrtu možete uživati u bogatstvu velebitske flore i raznolikosti biljnih zajednica. Štirovača je područje izuzetno bogatih šuma smreke i jele i jedino vlažno stanište u Parku.

Lubenovac, prostrani velebitski travnjak, privlači vas brojnim ostacima starih stanova i suhozida koji svjedoče o nekadašnjem životu ljudi na planini i predstavljaju kulturnu baštinu ovoga kraja. Premužićeva staza vodi vas do samih vrhova Velebita i zadivljuje vas kako svojom izvedbom tako i raznolikošću površinskih krških oblika.

Bukove šume na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, unutar Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi, zajedno s bukovim šumama na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica i bukovim šumama u još 10 europskih zemalja, od 2017.g. upisane su na Popis Svjetske baštine UNESCO-a.

Točke interesa u NP Sjeverni Velebit:

Kuća Velebita

Kuća Velebita je posjetiteljski i informacijski centar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Smještena je u selu Krasnu, jednom od naših najvećih planinskih naselja. Kao prepoznatljiv, moderan i atraktivan sadržaj omogućuje prezentaciju prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka tijekom cijele godine. Ovdje se možete informirati što posjetiti i doživjeti u Parku, Krasnu i okolici, te kupiti ulaznice i suvenire. U Kući Velebita saznat ćete više o klimi, vrstama i staništima, kulturnoj baštini, geologiji i podzemlju Sjevernog Velebita. Naglasak je stavljen na duboke jame kao na posebnu osobitost Parka. Upoznat ćete se s geologijom i procesom nastanka jama, povijesti i tehnikama njihova istraživanja, te ćete dobiti uvid u specifičan životinjski svijet podzemlja. Osobita atrakcija je iskustvo ulaska u jamu kroz poseban „lift”. Mističan i nedostupan većini, stvarni svijet podzemlja u Kući Velebita može doživjeti gotovo svatko.

Zavižan

Zavižan je jedan od najpoznatijih lokaliteta u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Na 1594 m nadmorske visine, ispod vrha Vučjak, smješten je Planinarski dom Zavižan i najstarija visinska meteorološka postaja u Hrvatskoj, osnovana 1953. godine. S obzirom da je Velebit prirodna granica između kontinentalne i mediteranske Hrvatske, u njegovu vršnom dijelu sukobljavaju se i dvije različite klime – maritimna i kontinentalna, što uzrokuje nepredvidive vremenske prilike pa je ova zavižanska postaja od neizmjerne važnosti za meteorološku zajednicu.

Planinarski dom Zavižan izgrađen je na temeljima nekadašnje Krajačeve kuće sagrađene davne 1927. godine. Krajačeva je kuća za vrijeme Drugog svjetskog rata urušena te je Hrvatski planinarski savez, uz pomoć planinara iz Senja, 1951. godine započeo graditi novi planinarski dom koji je otvoren 27. 7. 1953. godine.

Posao meteoroloških motritelja na postaji Zavižan već tri generacije obavljaju članovi obitelji Vukušić, koji su ujedno i domari planinarskog doma. Zahvaljujući njima, dom je za posjetitelje otvoren i u zimskim mjesecima.

S obzirom na lagani prilaz i postojanje planinarskog doma i drugih sadržaja za posjetitelje (parkiralište, sanitarni čvorovi, klupe, odmorišta i sl.), Zavižan je vrlo dobra polazna točka za planinarske ture po Velebitu. Popnete li se planinarskim stazama na neki od okolnih vrhova – vidikovaca, otvorit će vam se prekrasni vidici na kvarnerske otoke i Liku. Upravo vizure koje se pružaju sa skupine zavižanskih vrhova (Veliki Zavižan 1676 m, Balinovac 1601 m, (Velika) Zavižanska kosa 1620 m, Vučjak 1644 m) ostavljaju najveći dio naših posjetitelja bez daha.

Do Zavižana je najlakše doći preko glavnog ulaza u Park – Babić Siče iz pravca Oltara i Krasna.

Na planinarskom domu postavljena je web kamera preko koje se može pratiti vremenske prilike na Zavižanu.

Premužićeva staza

Ideje o turističkom otvaranju Velebita spominju se u tekstovima hrvatskih planinara objavljivanima u časopisu “Hrvatski planinar” još dvadesetih godina prošloga stoljeća. Zahvaljujući u prvom redu predanosti dr. Ivana Krajača, ministra trgovine i industrije za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, osigurana su sredstva za njihovu realizaciju. Stazu je projektirao i gradio inženjer šumarstva Ante Premužić, strastveni planinar i zaljubljenik u ljepote Velebita. Kasnije su je, graditelju u čast, hrvatski planinari prozvali njegovim imenom.

Gradnja uzdužne planinarske staze započela je 1930. godine. Financirali su je zajednički Direkcija šuma na Sušaku (Rijeka), Hrvatsko planinarsko društvo i Kraljevska banska uprava Savske banovine. Zbog nedostatka financijskih sredstava gradnja staze zastala je čitavu jednu sezonu, a dovršena je u ljeto 1933. godine, kad je završena i najteža dionica u dužini od 1,5 km od Čepuraša do Gromovače.

Premužićevu stazu danas smatramo pravim remek-djelom graditeljstva jer je građena u kamenu – suhozidu, te je položena tako da nas na vrlo jednostavan način vodi u najsurovije i najkrševitije dijelove sjevernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove. Proteže se hrptom planine od Zavižana do Baških Oštarija u srednjem Velebitu i duga je 57 km. Staza nema teških uspona pa je pogodna i za posjetitelje nenavikle na planinarenje. S Premužićeve se staze odvaja nekoliko uspona na neke od najljepših vrhunaca sjevernog i srednjeg Velebita – Gromovaču, Crikvenu, Šatorinu i druge. Kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit prolazi 16 km staze, a na otprilike dva sata hoda od Zavižana nalazi se planinarsko sklonište Rossijeva koliba.

Premužićeva staza 2009. godine u cijeloj je svojoj dužini i službeno zaštićena kao kulturno dobro od nacionalnog značaja.

Postavljanjem poučnih tabli duž Premužićeve staze željeli smo obogatiti Vaš doživljaj i iskustvo divlje ljepote koje naš Park nudi.

Pastirski stanovi Alan

Obnovom pastirskih stanova na području Parka stvoreni su preduvjeti za boravak ljudi te za uvođenje tradicionalnog stočarstva kao neophodne upravljačke mjere namijenjene očuvanju biološke raznolikosti. Objekti služe i za smještaj posjetitelja te provedbu interpretacijskih i edukacijskih programa na temu „Natura vrsta i staništa“ s jedne strane, i tradicionalnog života lokalnog stanovništva s druge strane.  Boraveći u obnovljenim pastirskim stanovima, upoznati će te se s tradicionalnim načinom života i rada na Velebitu te spoznati koliko je takav način života bio u potpunom suglasju s prirodom i koliko se zapravo temeljio na principima održivosti.

KRASNO

Krasno je jedno od naših najvećih planinskih naselja, smjestilo se na sjevernim obroncima Velebita na oko 800 m n.v., u granicama Parka prirode Velebit. Selo se sastoji od četrnaest zaselaka raštrkanih u slikovitoj Krasnarskoj dolini koja je sa svih strana okružena visokim i šumovitim strminama i vrhovima. Zaseoci većinom nose nazive po prezimenima ljudi koji ovdje žive: Vukelići, Glavaši, Anići, Devčići i dr. Smještaj naselja i nadmorska visina doprinose tome da je snijeg u Krasnu redovita zimska pojava i da se, u pravilu, dugo zadržava na tlu. Naselje pripada području grada Senja i Ličko-senjskoj županiji. Kroz selo prolazi cesta koja povezuje Sveti Juraj (23 km) i Otočac (22 km), to jest spaja Primorje i Liku.

Zemljopisni položaj i planinska klima odredili su usporen razvoj i ograničili gospodarske grane kojima se stanovništvo može baviti. Tako se stanovnici ovoga kraja pretežno bave stočarstvom, mljekarstvom, šumarstvom, obradom drveta, uzgojem žitarica i krumpira, te u novije vrijeme turizmom. S obzirom na bogate šume tradicionalna je gospodarska grana ovoga kraja šumarstvo i prerada drveta. U Krasnu se nalazi najstarija šumarija u Hrvatskoj, osnovana davne 1765. godine, a u selu rade i dvije privatne pilane. Otvaranjem “Šumarskog muzeja” (2005.), jedinog takve vrste u Hrvatskoj, i “Šumarske kuće” u novije vrijeme Šumarija Krasno svoju je djelatnost upotpunila i turizmom.

U središtu je mjesta pošta, a nekoliko puta tjedno radi ambulanta opće prakse i stomatološka ambulanta. Selo ima dvije trgovine, nekoliko ugostiteljskih objekata, siranu, te obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo s mnogo domaćih proizvoda. U mjestu se nalazi i osnovna škola koju pohađa 40-ak učenika. U Krasnu je smješteno i sjedište Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, te ispostava Parka prirode Velebit.

Povrh sela nalazi se nadaleko poznato Svetište Majke Božje od Krasna iz XVIII. stoljeća. Najveću umjetničku vrijednost u crkvi predstavlja drevni kasetirani strop s oslikanim scenama iz života Krista, Marije i svetaca te latinskim citatima iz 1740. godine. Ovdje se svake godine 15. kolovoza na blagdan Velike Gospe okuplja mnoštvo vjernika iz cijele Hrvatske.

U Krasnu djeluje i udruga “Čuvarice ognjišta”, posvećena njegovanju i očuvanju tradicije i baštine mjesta.

Točke interesa u Krasnu:

Sirana Runolist

Tomaić Commerce d.o.o. je obiteljska tvrtka s višegodišnjim iskustvom u proizvodnji sira. Njihova glavna djelatnost je otkup mlijeka, prerada mlijeka, proizvodnja sira i drugih mliječnih proizvoda. Osim osnovne djelatnosti, tvrtka vrši maloprodaju i veleprodaju sireva i mliječnih proizvoda, kako kroz vlastitu mrežu maloprodaje, tako i kroz različite trgovačke lance diljem cijele Hrvatske. Njihova prednost je da poštuju tradiciju proizvodnje sira, koriste samo najbolje kvalitetno domaće mlijeko od krava i ovaca koji pasu na ekološki čistim pašnjacima, te primjenjuju samo tradicionalnu recepturu, koji su u skladu s najvišim standardima higijenske kakvoće i zdravstvenom sigurnošću prehrambenih proizvoda. Takav pristup radu rezultiralo je uspostavom vlastitog zaštitnog znaka Sirana “Runolist” s kojim se s pravom ponose.

Kako bi najbolje predstavili svoje proizvode u sklopu sirane izgrađen je edukativni hodnik iz kojeg se mogu vidjeti faze proizvodnje sira, te kušaonica sira u kojoj se mogu degustirati sirevi uz kvalitetna vina.

OPG Anić

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Anić bavi se proizvodnjom sira u svojoj registriranoj mini sirani. Godišnje se na gospodarstvu Anića proizvede oko 50 000 kg prvoklasnog mlijeka, a u svojoj mini sirani prave tvrdi sir, škripavac i skutu. OPG Anić proizvodi vlastito mlijeko na vlastitom OPG-u te slijede tradicionalan način proizvodnje.

OPG Lulić

Ljubitelji aktivnog odmora mogu se opustiti na našim livadama ili boraviti u gostinjskoj kući. Ima 8 kreveta s zajedničkim kupaonicama, a u prizemlju je veliki dnevni boravak s kuhinjom za okupljanja velikih grupa ljudi. U lijepo uređenom objektu nalazi se sjenica i roštilj, koji je dostupan gostima. Na farmi  se može kupiti organski uzgojeno povrće, bobičasto voće i divlje bilje koje se bere sa divljih netaknutih livada. Gosti se nude hrana od domaćih sastojaka koji se uzgajaju na imanju prema ekološkim standardima, proizvedenim organima. Imanje je smješteno uz šumu gdje se nalaze dva šetališta, jedna šetnja ljekovitim biljem koja započinje na farmi, a druga će vas odvesti na divlje proplanke Velebita. Kućni ljubimci su dobrodošli, a naš pas Nera voli društvo.

OPG Samaržija

Obitelj Samaržija bavi se poljoprivredom već treću generaciju. Godine 2002. odlučili su registrirati svoje aktivnosti kao OPG. Na svom gospodarstvu na području od 2 ha, gdje su idealni uvjeti za ekološku proizvodnju, proizvode ekološko povrće. Počeli su s velikim uzgojem češnjaka. Zbog velikih zahtjeva i vrhunske kvalitete, broj proizvoda se povećava na 40 vrsta povrća i 5 vrsta voća. OPG je koristio kompost iz vlastitog uzgajališta u kojem uzgajaju ovce prema ekološkim standardima. Veći dio sadnog materijala je njihov već dugi niz godina, a samo mali dio kupuju od certificiranih organskih proizvođača. Zbog specifične klime na Velebitu i dugog zimskog razdoblja, neki dijelovi proizvodnje obavljaju se u stakleniku.

Šumarska kuća i Šumarski muzej Krasno

Šumarija Krasno, najstarija šumarija u Hrvatskoj, osnovana je 1765.g. Šumarija Krasno nudi smještaj za posjetitelje u modernim sobama i apartmanima. Sve sobe imaju vlastitu kupaonicu. Apartmani imaju moderne kuhinje. Šumarski muzej Krasno otvoren je 2005. godine na 240. obljetnici postojanja šumarstva Krasno. To je prvi šumarski muzej u Hrvatskoj. Stalni postav sadrži zbirku od 300 artefakata iz povijesti šumarstva na ovom području. Uz stare alate i pribor za rezanje, uređivanje i uzgajanje šuma, također proizvodnju vrtića. Mogu se vidjeti transportna oprema koja se nekad koristila u šumarstvu, stare šumske karte, fotografije, pisani dokumenti i tehnička literatura. Također možete vidjeti trofeje divljih životinja koji žive na ovom području.

Svetište Majke Božje od Krasna

Jedno od najvećih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, smješteno na brdu iznad Krasna. Majka Božja je nebeska zaštitnica Krasna čak od 13. stoljeća, a svetište je posvećeno legendi o Majci Božjoj Krasnarskoj. Govori o pastirima koji su na jednom panju u šumi pronašli cvijet na kojemu se ukazala slika Majke Božje. Pastiri su tada taj čudesni cvijet odnijeli u kapelicu, no cvijet je nestao i ponovno se pojavio na panju. Nakon što se čudo ponovilo nekoliko puta, narod je shvatio Gospinu želju i na mjestu pronalaska cvijeta podigao žrtvenik i crkvu posvećenu Majci Božjoj. Svake godine Svetište posjeti čak i do 100 000 hodočasnika.

EDEN je inicijativa koja promiče održive modele razvoja turizma diljem EU. Inicijativa se temelji na nacionalnim natjecanjima koja se održavaju svake druge godine i rezultiraju izborom turističke destinacije izvrsnosti za svaku zemlju sudionicu. Kroz izbor destinacija, EDEN učinkovito postiže cilj privlačenja pažnje na vrijednosti, raznolikost i zajedničke značajke europskih turističkih odredišta. Projekt ima za cilj razvijati i promovirati turistički manje razvijene destinacije. Nacionalni park Sjeverni Velebit pobjednik je trećeg hrvatskog izbora (2009.g.) za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN) na temu Turizam i zaštićena područja

Projekt EDEN 55+ povezao je četiri susjedne zemlje i pet pilot EDEN odredišta u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj i cilj projekta su ljudi stariji od 55 godina (seniori 55+) iz Italije.
Glavni cilj je, s jedne strane, unaprijediti održivi razvoj turizma, a s druge strane ojačati cijelu EDEN mrežu i transnacionalnu suradnju. Glavni je fokus bio dizajnirati prigodne prekogranične turističke proizvode u pilot-destinacijama EDEN-a za starije 55+ (žene i parove) kako bi se povećali izvansezonski turistički tokovi u ovim EDEN područjima.
Nadalje, također je fokus bio na olakšavanju internacionalizacije turističkih djelatnosti – uglavnom malih i srednjih poduzeća, organizacije starijih ljudi i njihovog uvođenja u turističko tržište. Tematski fokus se usredotočio na prirodnu, kulturnu i nematerijalnu baštinu i povećava svijest o tome u svakom EDEN odredištu.

Ugostiteljski smještaji u Krasnu

Krasno kao polazišna točka za planinarske ture prema NP Sjeverni Velebit tijekom cijele godine nudi nekoliko ugostiteljskih objekata:

Konoba Jure – ukupno 55 ležaja – 1 jednokrevetna, 17 dvokrevetnih, 3 trokrevetnih, 1 peterokrevetna i 1 šesterokrevetna soba, sa kompletnom ugostiteljskom ponudom – smještaj, hrana, piće.

Apartmani Manjan – ukupno 22 ležaja – tri studio-apartmana (6 ležaja) i 8 dvokreventnih soba s kupaonicom, sa kompletnom ugostiteljskom ponudom – smještaj, hrana, piće.

Degenija d.o.o. (kod Svetišta Majke Božje od Krasna) – 27 soba i ukupno 60 ležajeva, sala za sastanke, sa kompletnom ugostiteljskom ponudom (smještaj hotelskog tipa, hrana, piće) – restoran je u zimskoj sezoni zatvoren.

Okolica

Tvrđava Nehaj – simbol grada Senja, sagrađena je 1558. godine. S vrha tvrđave pruža se lijepi pogled na Hrvatsko primorje i otoke Rab, Goli otok, Prvić, Cres, Krk, na planine Gorskog kotara, te Učku i Velebit. U tvrđavi Nehaj postavljena je zbirka Senjski uskoci i Senjska primorska kapetanija, stalne izložbe Senjske crkve kroz povijest i Gradski i plemićki grbovi Senja.

Utočište za medvjede Kuterevo – smješteno u uskoj velebitskoj uvali, 15-ak km od grada Otočca. Utočište za mlade medvjede, pruža sklonište za medvjeđe siročiće, odnosno zaštititu medvjeđeg staništa, promicanje održivog življenja i tradicije lokalne planinske zajednice. Sastavni dio programa je edukacija posjetitelja odnosno njihovo zbližavanje s divljinom i medvjeđom karizmom.

Vrila Gacke – Trajući u ravnoteži i dosluhu između čovjeka i prirode, kao objektivizacija njihovog sklada i suradnje, čuvaju sjećanje na jedan od starih, izumrlih obrta. Danas, na početku novog stoljeća, na vrelima Gacke, klopot mlina i zvuk mlinskog kamena još odolijevaju kao ostaci narodnog graditeljstva. Posjetitelji mogu osjetiti snagu vode koja pokreće velike kamene blokove i koji svojom snagom žito pretvaraju u brašno.

Kajakarenje na Gacki – Kajaci na Gacki idealni su za obitelji s djecom, društva, mlade i one malo starije. Rijeka Gacka je namijenjena svima, sigurna i mirna, pa je tako pogodna veslanju za mlade i starije.